Američki i izraelski zvaničnici ohladili su sa izvještavanjem da se Saudijska Arabija i Izrael približavaju uspostavljanju službenih odnosa, naglašavajući kako virjeme na strani prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana.
Visoki američki zvaničnik rekao je kongresmenima u srijedu da su mediji prenapuhvali priču da ja približavanje Saudijske Arabije i Izraela skoro završena stvar.
“Posebno u izraelskoj štampi”, rekla je pomoćnica državnog sekretara Barbara Leaf na saslušanju u Senatu. “Oni su naeletrizirali ideju da bi Saudijska Arabija mogla poduzeti taj korak.”
Dan ranije, izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost, Tzachi Hanegbi, sugerirao je da je odnos između Bidenove administracije i vlade premijera Benjamina Netanyahua zamaglio pregovore o normalizaciji između Washingtona i Rijada.
Komentari su uslijedili nakon poplave izvještaja, prvenstveno u izraelskoj štampi , gdje se gotovo svakodnevno komentiraju odnosi Bidenove administracije s Izraelom i Saudijskom Arabijom.
Nade u sporazum su porasle početkom maja kada je glavni savjetnik Bidena Jake Sullivan izjavio da je normalizacija Saudijske Arabije u interesu američke nacionalne sigurnosti. Izvještaj Axiosa da je Bijela kuća planirala zaključiti sporazum u roku od 6-7 mjeseci, prije sljedećih američkih izbora, dodatno je rasplamsao glasine.
“Retorika se definitivno promjenila”, rekao je za Middle East Eye Yoel Guzansky, stručnjak za zaljevske zemlje na Institutu za nacionalnu sigurnost sa sjedištem u Tel Avivu. “To je bio prvi put da je Bidenova administracija normalizaciju tamošnjih odnosa tako javno stavila kao prioritet, ali akozaboraviti retoriku, vidjet čete da se nije mnogo situacija promijenila u odnosu na onu od prije godinu dana.”
U petak je State Department objavio da će državni sekretar Anthony Blinken sljedeće sedmice otputovati u Saudijsku Arabiju na razgovore o strateškoj saradnji za koje se očekuje da će u razgovore uključiti i normalizaciju ovih odnosa. Visoki američki zvaničnik je rekao da će administracija nastaviti da se zalaže za postizanje sporazuma, a istovremeno će težiti napretku “bez formalne diplomatske normalizacije”.
Održavanje naracije u životu
Aziz Alghashian, saradnik u Sepadu sa fokusom istraživanja na veze između Izraela i Saudijske Arabije, rekao je za MEE da je izvještavanje medija dostiglo “iritantni krešendo” i da “miriše na očaj Izraela da se pojavi bliže Saudijskoj Arabiji Arabija“.
„Da bi sadašnja izraelska vlada preživjela, moraju održati u životu narativ da je normalizacija sa Saudijskom Arabijom neizbježna“, rekao je. “A, zapravo, nije.”
Da budemo jasni, Saudijska Arabija i Izrael su sada bliži nego ikada rpije. Iako se Saudijska Arabija nije pridružila članicama Abrahamovog sporazuma iz 2020. prema kojem su UAE, Maroko i Bahrein normalizirali odnose, toje utjecalo na odnose.
Dvije zemlje tajno sarađuju na poslovima sigurnosti i obavještajnih podataka u borbi protiv Irana. Američki potez da Izrael stavi u Centcom, američku vojnu komandu za Bliski istok , proširio je te odbrambene veze. Prošle godine, Saudijska Arabija i Oman su se prvi put javno pridružili Izraelu u pomorskim vježbama pod vodstvom SAD-a.
Ovog mjeseca, Netanyahu i izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen razgovarali su telefonom dva puta u jednom danu sa prijestolonasljednikom princom Mohammedom bin Salmanom, u sklopu pregovora o omogućavanju direktnih komercijalnih letova u kraljevstvo za muslimane iz Izraela koji idu na hadž.
„Nema sumnje da smo bliže nego ikad dogovoru, s obzirom na činjenicu da je ‘ikad’ bilo gotovo nula prije nekoliko godina,” Aaron David Miller, bivši savjetnik State Departmenta, sada viši saradnik u Carnegie Endowment for International Peace, rekao je MEE.
Sa svoje strane, Bidenova administracija nastoji da popravi veze s Rijadom koje su pod pritiskom zbog ljudskih prava i proizvodnje nafte. Odluka kraljevstva u martu da ponovo uspostavi veze s Iranom u dogovoru koji je posredovala Kina signalizira odmicanje Saudijske Arabije od Washingtona.
“Uprava smatra da je to prekomjerno naglašeno”, rekao je Miller. “Sada se više ne govori o Rijadu kao pariji i traže način da ojačaju vezu.”
Sporazum o normalizaciji bi pokazao diplomatski značaj SAD u regionu kada se saveznici žale na opadanje interesa. To bi također bio trijumf za Netanyahua, koji se vratio na funkciju prošle godine uz obećanje da će proširiti Abrahamov sporazum, ali je morao da se okrene domaćim izazovima nakon reakcije na njegovu spornu reformu pravosuđa.
“Biden to želi više nego ikad. Bibi to želi više nego ikad. Ali Mohammed bin Salman može čekati”, rekao je Alghashian za MEE.
Za razliku od Abrahamovog sporazuma iz 2020., gdje su pregovori između arapskih država i Izraela vođeni u tajnosti, zahtjevi prema Saudijskoj Arabiji su procurili u medije kako bi ih svijet znao za njih. U zamjenu za normalizaciju odnosa, želi sigurnosne garancije od SAD-a, pomoć u razvoju civilnog nuklearnog programa i manje ograničenja na prodaju oružja.
“Prepreka se svodi na to da li se saudijski zahtjevi mogu ispuniti”, rekao je Miller. “A cijena koju žele je vrlo visoka.”
„Slon u staklari“ je stav Saudijske Arabije prema Palestini. U januaru je saudijski najviši diplomata rekao da kraljevstvo neće normalizirati odnose dok se ne stvori nezavisna palestinska država, a Saudijci nisu javno naznačili promjenu tog stava.
Guzansky je rekao da su saudijski zahtjevi za nezavisnom državom vjerovatno pregovaračka pozicija, ali “Rijadova lista želja za normalizaciju definitivno uključuje nešto u palestinskoj areni, to je ispod državnog praga, ali to se mora riješiti i nije jasno da ova izraelska vlada može to uraditi.”
Izgradnja konsenzusa
Zahtjevi Saudijske Arabije zahtijevaju veliko lobiranje u Kongresu u ime Bidenove administracije, u vrijeme kada članovi predsjednikove vlastite stranke žele smanjiti odnos zbog zabrinutosti za ljudska prava. Mnogi kongresmeni su također izrazili zabrinutost zbog njegovih nuklearnih ambicija.
U srijedu je američki senator Chris Murphy izvukao javno obećanje od Leafa, visokog zvaničnika State Departmenta za Bliski istok, da administracija neće dati sigurnosne garancije Saudijskoj Arabiji bez prethodnog traženja odobrenja Kongresa.
Sadašnji i bivši američki zvaničnici kažu za MEE da bi, ako bi Bidenova administracija htjela, mogla nadjačati opoziciju u Kongresu prodaji oružja predsjedničkim vetom, ali malo je volje za to s obzirom na delikatno stanje američko-saudijskih veza i predstojeće predsjedničke izbore.
“Bidenova administracija ne želi ratovati sa članovima Demokratske stranke zbog ovog dogovora”, rekao je Miller za MEE.
Ali stvaranje konsenzusa u Kongresu je teže sada kada su američko-izraelske veze opterečene mnogim stvarima. Netanyahu vodi vladu koju čine nekada krajnji, krajnje desničari, a njegova reforma pravosuđa postala je pitanje gromobrana unutar Demokratske stranke. Izraelski lider tek treba biti pozvan u Bijelu kuću.
Sam Izrael je bio nejasan o tome kako će odgovoriti na saudijski nuklearni program. Hanegbi, izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je da će dosje prvo morati proći kroz američke propise o suzbijanju širenja oružja, ali konačni dogovor neće biti postignut bez konsultacija s Izraelom, gdje se vodi debata o tome kako riješiti nuklearne ambicije Rijada.
„Ako je cijena mira davanje mogućnosti Saudijskoj Arabiji za obogaćivanje, mislim da je previsoka“, rekao je Guzansky za MEE. “Ko zna šta bi MBS uradio za pet godina ili čak slijedeće godine sa tom karticom.”
SAD zahtijevaju od zemalja koje žele sarađivati na nuklearnoj tehnologiji da potpišu sporazum 123, koji im zabranjuje obogaćivanje i prodaju uranijuma – što je saudijski cilj.
‘MBS želi nešto izvanredno’
Administracija je pokušala da „potkrešekrila“ Rijadu naglašavajući političke prednosti sporazuma. Republikanski senator Lindsey Graham čak je rekao Saudijcima da bi im normalizacija tokom Bidenovog mandata mogla pomoći da izgrade dobru volju u Washingtonu.
“To je argument koji su Saudijci usvojili”, rekao je za MEE Prem Kumar, bivši savjetnik predsjednika Obame za Bliski istok koji je sada u globalnoj savjetodavnoj firmi Albright Stonebridge Group.
“Oni shvaćaju da bi, ako bi sklopili ovaj dogovor s republikanskim predsjednikom, to samo učvrstilo ideju da je Saudijska Arabija partizanski igrač u Washingtonu”, dodao je.
Abdullah Baabood, nerezidentni naučnik u Malcolm H. Kerr Carnegie Middle East Centru, vjeruje da se karte preslaguju u DC establišmentu.
„Vidjeli smo šta su Saudijci uradili BIdenu kada ih je posjetio “, rekao je, misleći na Bidenov put u kraljevstvo u julu 2022. “Da se Saudijska Arabija željela približiti demokratama, mogli su puno pozitivnije odgovoriti na posjetu. Ali njih nije bilo briga.”
Prestolonaslednik Mohamed bin Salman vodi spoljnu politiku koja je nezavisnija od Washingtona.
On je u porastu cijena nafte koje su ojačale državnu blagajnu i vratile kraljevstvo u središte globalne energetske sigurnosti.
“MBS smatra da je u jakoj poziciji i da ne mora nikome popustiti,” rekao je Baabood. “MBS želi nešto izvanredno za normalizaciju.”
Skupe vojne intervencije u žarištima poput Jemena koje su definirale ranu princevu vladavinu ustupile su mjesto naporima da se Rijad pozicionira kao posrednik. Osim što je obnovio veze s Iranom, poželio je dobrodošlicu sirijskom predsjedniku Basharu al-Assada natrag u arapsko okrilje i ugostio delegaciju Hamasa zajedno s predstavnicima palestinskih vlasti. Izrael i SAD Hamas nazivaju terorističkom grupom.
Ali Kumar vjeruje da se normalizacija odnosa s Izraelom uklapa u spoljnopolitički ram.
“To bi potencijalno pokazalo da Saudijska Arabija može imati jake odnose i sa Iranom i sa Izraelom”, rekao je za MEE. “Nijedna druga arapska zemlja ne bi mogla polagati pravo na taj plašt.”
Netanyahuova ekstremno desničarska vlada i tenzije na okupiranoj Zapadnoj obali, posebno u kompleksu džamije Al-Aqsa u istočnom Jerusalemu, također zamagljuju ishod sa Saudijskom Arabijom.
“Mislim da je to izuzetno rizičan potez za Saudijsku Arabiju jer pokušava djelovati kao lider arapskog svijeta. To bi ugrozilo njihovu reputaciju”, rekao je Baabood.
“Trenutno Saudijska Arabija uživa prednosti sigurnosne saradnje s Izraelom, a da ne mora javno braniti te veze.”
(TBT, MEE)
