—-
Početkom ovog mjeseca svijet je u iščekivanju zvaničnog okončanja pandemije koronavirusa jer je još u januaru administracija američkog predsjednika Joea Bidena dala do znanja da će 11. maja proglasiti kraj zdravstvene krize uzrokovane Covid-19, tri godine nakon što su SAD uvele stroge epidemiološke mjere kako bi obuzdale širenje bolesti. Druge zemlje poput Njemačke, te u našem regionu Slovenije, proglasile su kraj pandemije.
Mada se očekuje da i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zvanično stavi tačku na ovu globalnu javnozdravstvenu krizu, po svemu sudeći ćemo to morati malo pričekati jer je sljedeći sastanak Odbora za hitna stanja WHO-a, koji donosi takvu odluku, tek krajem maja.
Slijediti primjere
A u Bosni i Hercegovini zvanično proglašenje kraja pandemije koronavirusa možemo očekivati možda i prije nego što Svjetska zdravstvena organizacija proglasi kraj ove javnozdravstvene krize. Upravo u razgovoru za Dane pomoćnik federalnog ministra zdravstva za javno zdravstvo dr. Goran Čerkez potvrđuje takvu mogućnost.
”Iskreno, mi smo očekivali da će se to desiti i ukoliko se ne desi u nekom kratkom periodu, mislim da ćemo slijediti primjere nekih zemalja koje su u fazi da to urade ili su uradile. Dakle, moguće je da i Bosna i Hercegovina definitivno proglasi kraj pandemije i da Covid-19 u budućnosti smatramo kao sezonsku bolest koja će se dešavati sigurno u narednom periodu, uz influencu i akutne respiratorne viruse. U ovom trenutku to je naša realnost”, kazuje dr. Čerkez, apelujući na osobe treće životne dobi da se čuvaju, jer je riječ o ranjivim kategorijama.
Njihov imuni sistem, pogotovo ljudi koji imaju hronične bolesti i imunodeficijenciju, zahtijeva da i dalje, kao što se preporučuje kod gripe, tako važi i kod ove bolesti, tokom ovog vremena gledaju kako da zaštite svoje zdravlje.
Gledajuću cjelokupnu aktuelnu epidemiološku situaciju u Bosni i Hercegovini, ona je pretežno stabilna, iako i dalje relativno veliki broj ljudi obolijeva. Međutim, te kliničke slike su značajno lakše, one ne ugrožavaju živote kao što je bilo na početku korone i u protekle dvije godine, kada je prenosivost bila izuzetno visoka.
”Naše iskustvo pokazuje da smrtnost nije ni približna koliko smo imali u ranijem periodu. Prema tome, možemo već polako postavljati situaciju kao da ovo prelazi u sezonsku bolest i mislim da su naše mjere koje provodimo posljednjih više od pola godine vrlo opuštene. Ustvari, jedine mjere koje imamo su u zdravstvenom sektoru, to je nošenje zaštitne opreme, što je i inače obaveza. Prema tome, mogli bismo reći da Bosna i Hercegovina više od pola godine živi bez ikakvih mjera”, ustvrdio je dr. Čerkez.
Kada bismo cjelokupni odgovor Federacije Bosne i Hercegovine na Covid-19 gledali sada, sa odmakom od pola godine ili godinu, on se, naglašava dr. Čerkez, može podijeliti u nekoliko segmenata. U prvih pola godine, što je i SZO prepoznao, BiH je bila jedna od najuspješnijih zemalja u evropskom regionu, bez obzira na to što je virus drastično pogodio mnoge zemlje. Primjera radi, u Italiji je bilježena masovna smrtnost zaraženih, zatim Španija, Engleska…
Bosna i Hercegovina je zahvaljujući i svojoj tradiciji javnog zdravlja, koju imaju i mnoge zemlje u regionu jer svi baštinimo školu Andrije Štampara, u tih prvih pola godine bila zemlja sa skoro najmanjom smrtnošću. Važno je, smatra sagovornik Dana, istaći i interesantnu činjenicu da smo novembarski val 2020. uspjeli da presječemo. Zato smo imali dva vala, novembarski i kasniji koji se dogodio u martu naredne godine, za razliku od evropskih zemalja koje su imale jedan val koji je trajao od novembra 2020. do poslije marta 2021. godine.
”Ako globalno gledamo, možemo reći da je sa limitiranim brojem resursa i ljudi koji su radili u javnom zdravstvenom sektoru, Bosna i Hercegovina dala dosta dobar odgovor na cjelokupnu pandemiju. Možemo se posebno pohvaliti prvim dijelom pandemije, kada smo u Evropi bili sa najmanjim brojem smrtnih slučajeva i, što je jako važno, val koji je u Evropi trajao od novembra do poslije marta, mi smo uspjeli prelomiti na dva, mada je ovaj drugi val koji se desio 2021. bio karakterisan velikim brojem oboljelih i visokom smrtnošću. Tada smo, nažalost, imali importiran virus u Sarajevu sa skijališta u susjedstvu i to je sigurno bio i najkritičniji trenutak u cjelokupnom odgovoru na koronu”, kaže naš sagovornik, naglašavajući činjenicu da smo “tada u Sarajevu na određeni način kasnili sa zatvaranjima objekata”.
Puno izazova
U koroni je bilo puno izazova, podsjeća dr. Čerkez. Osnovni izazov je prije svega bio mali broj medicinskog kadra. Dočekali smo početak korone sa samo 50 epidemiologa, 50 infektologa, što je vrlo limitiran broj, a ušli smo u nešto što je nepoznanica.
”Mi smo kontinuirano pratili stanje u susjedstvu, imali smo jako dobre komunikacije sa njima. Moram reći da smo kao Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva dosta radili, surađivali sa kolegama, razmjenjivali iskustva. Sa Uredom Svjetske zdravstvene organizacije za BiH smo bili u svakodnevnom kontaktu. Ja bih sad, kao važan faktor, izdvoji jedan momenat – na početku same korone smo bili u lockdownu koji je bio malo netipičan u odnosu na mnoge zemlje. Kod nas su za vrijeme lockdowna potpuno zatvorene bile uglavnom dvije kategorije, djeca i ljudi treće dobi, dok je radno aktivnom stanovništvu bio omogućen rad, posebno u proizvodnji, fabrike su većinom radile. I u tom periodu praktično smo uspjeli da održimo situaciju i da ne idemo u kompletno zatvaranje, kao što su učinile mnoge zemlje”, kaže dr. Čerkez.
Pomoćnik federalnog ministra zdravstva smatra da je odluka o zatvaranju donesena blagovremeno i da nas je to spasilo jer “nismo u tom trenutku, kao i većina zemalja, imali zaštitnu opremu, sve ono što je trebalo za odgovor na ovako nepoznatu pandemiju”.
”U početku nismo znali ni kako se virus širi, mnoge stvari smo učili kroz vrijeme i kao cijeli svijet počeli primjenjivati. Također, u pojedinim situacijama veliki izazov je bio nedostatak kiseonika i morali smo ga nabavljati na stranim tržištima jer proizvodnja u BiH u tom trenutku nije bila dovoljna. Morali smo ne samo iz najbližih zemalja nego čak i iz Austrije dopremati cisterne kako bismo imali u rezervi određene količine, jer je broj oboljelih u jednom periodu bio izuzetno visok”, kaže dr. Čerkez.
Jedan od problema, nabraja sagovornik Dana, dotakao nas je i kada je bilo riječi o nabavci vakcina protiv koronavirusa na svjetskom tržištu. BiH je bila prva zemlja koja je u potpunosti naručila vakcinu kroz mehanizam Covax. Pošto je iza te nabavke osim Globalnog fonda stajao i SZO, očekivali smo da ćemo biti među prvim zemljama koje će i dobiti vakcinu, Nažalost, bez obzira na to što smo u potpunosti platili naručene vakcine, uslijedilo je kašnjenje u njihovoj dostavi BiH.
”Veliki izazov je, također, bio kontinuirano rekao bih nesnalaženje na nivou države, posebno u spremnosti da promijene određene zakonske regulative, da olakšaju procese nabavki određenih potreba koje su bile u to vrijeme. Mi smo znali da je BiH bila jedini nosilac međunarodnog pravnog subjektiviteta i da je ona ta koja je trebala da obezbijedi vakcine, pogotovo što niti jednog trenutka nije bilo upitno plaćanje jer je federalna Vlada obezbijedila finansijska sredstva”, podsjeća dr. Čerkez.
Nije uopšte bilo upitno koje veličine su sredstva, kaže on, koja su bila spremna za nabavku dodatnih vakcina mimo onih 12 miliona KM što su bili obezbijeđeni za nabavku kroz Covax.
”Mimo Covax mehanizma bilo je mogućnosti i druge vrste nabavke, samo se očekivalo da će država BiH svoje mehanizme pokrenuti da se to iskoristi. Mi smo kasnili sa prvom dostavom vakcina, mada su možda bila malo i nerealna naša očekivanja da ćemo biti među prvim zemljama. Jer, s jedne strane mi se ne možemo porediti sa Srbijom koja je dobila prve vakcine i dijelila ih okolo, ali moramo znati i kontekst geopolitike, koji je bio tada i koji je na neki način diktirao sve to. Sa druge strane, BiH je izuzetno malo tržište. Dok je Evropa nabavljala tri-četiri vakcine po glavi stanovnika i unaprijed ugovarala, mi kao malo tržište nismo toliko interesantni proizvođačima vakcina”, kaže dr. Čerkez.
Zato je, realno, i bilo za očekivati da će BiH vakcine dobiti s nekim zakašnjenjem. Prve su se, podsjetimo, pojavile krajem 2020. i početkom 2021. godine.
Važnost predviđanja
”U jednom mom decembarskom gostovanju na TV-u 2020. sam vrlo jasno rekao da bi najrealnije bilo da očekujemo vakcine krajem prvog kvartala 2021., što se u krajnjem slučaju i desilo (prve količine nabavljene putem Covaxa na Sarajevski aerodrom stigle su 25. marta 2021., op. a.). Dakle, između nerealnog očekivanja javnosti, stanovništva i onoga što je bilo na tržištima i kako je to realno izgledalo, mislim da je i taj proces bio očekivan i da smo ga dobili”, ustvrdio je dr. Čerkez.
Kada je riječ o imunizaciji stanovništva u Bosni i Hercegovini u periodu kada je vakcina stigla u našu zemlju, pomoćnik federalnog ministra zdravstva smatra kako možemo biti zadovoljni. Tvrdi da je u BiH vakcinisano više od 55, čak i 60 posto ljudi. To crpi iz sljedećih podataka: oko 10 posto našeg stanovništva je imunizirano u susjednim zemljama, oko 33 posto u BiH, međutim svi proračuni su išli na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine, po kojem je u FBiH bilo oko 2,5 miliona ljudi. Proračuni vakcinisanih su rađeni na 2,2 miliona i nešto hiljada, međutim, dr. Čerkez tvrdi da u FBiH živi značajno manji broj, možda i ispod 1,8 miliona ljudi, što na određeni način govori da je procenat imunizacije stanovništva možda čak i iznad prosjeka nekih susjednih zemalja.
”Međutim, moramo poštovati zvaničnu statistiku i objavljivati onaj broj koji jeste. Važno je istaći, kroz naša istraživanja se to pokazalo, da je skoro svaki sedmi ispitanik, znači sedam od 10, kazao da je vakcinisan, što je jako bitno”, kaže dr. Čerkez.
Bosna i Hercegovina je kroz evropski mehanizam obezbijedila dovoljno vakcina da ih i danas ima kontinuirano, pa se ukoliko žele, sve osobe treće životne dobi koje budu pozvane, mogu vakcinisati. Nijednog trenutka Ministarstvo zdravstva FBiH nije išlo prema tome da vakcina postane obavezna, pratili su i druge države i uglavnom su se vodili dobrovoljnošću.
”Uvijek je, naravno, bolje da imate visok broj vakcinisanih jer, reći ću vam, ova kriza bi još trajala da nije bilo vakcina. To je sigurno. Vakcina je najveći medicinski izum u povijesti i definitivno su zahvaljujući vakcini mnoge bolesti nestale, pa za mnoge danas i ne znamo. To je dobro, mada je vakcina žrtva svoje uspješnosti jer ne znamo kako izgleda biti bolestan od tih bolesti i mislim da je to jako važno. I ove vakcine su dale svoj svjetski rezultat i zato smo danas, evo, pred kraj pandemije”, naglašava naš sagovornik.
Dr. Čerkez smatra da je također potrebno naglasiti, kada gledamo u tom djelovanju, da je Bosna i Hercegovina bila zemlja koja je prva u regionu shvatila šta se potencijalno može desiti i krenula u borbu protiv Covida.
”Mi smo već u januaru 2020. imali nekoliko konkretnih akcija. Također u tom periodu smo organizovali koordinaciono tijelo, prije SZO-a i prije nego što je proglašena pandemija smo napravili Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva. To su bila neka predviđanja, jer u pandemiji je ključna stvar da predvidite. Taj krizni tim se sastojao od ljudi iz Ministarstva i Zavoda za javno zdravstvo, ali i eksternih, profesora epidemiologije sa Medicinskog fakulteta u Sarajevu, zatim sa Veterinarskog fakulteta, potom infektologa, inspekcije. Bio je to multidisciplinaran tim koji je donosio kompetentne odluke i uvijek većinom, najveći broj tih odluka je donesen konsenzusom”, podsjeća dr. Čerkez..
