Prošlo je 30 godina od progona bugojanskih Hrvata, o zločinima se više ne može šutjeti i moraju se do kraja rasvijetliti
Bugojanski Hrvati danas obilježavaju 30. godišnjicu zločina i progona u proteklom ratu. Prije tri decenije bugojanski Hrvati ispisali su najcrnje stranice svoje povijesti. Za samo nekoliko dana iz Bugojna je protjerano više od 15 hiljada od prijeratnog stanovništva od 16 hiljada, a u Bugojnu je ostalo samo 900. U ratu je ubijeno 311 bugojanskih Hrvata, civila i vojnika.
“Za samo 11 dana imali smo 192 mrtvih, naše kuće, crkve, groblja, kapele, sve je porušeno. Tužni su ovo dani za nas Hrvate Bugojna“, kaže Vlado Ivoš, predsjednik bugojanske HVIDR-e.
Osim ubistava, od kojih su mnoga bila posebno okrutna, dvije hiljade bugojanskih Hrvata mučeno je u desetinama logora Armije R BiH, iz kojih je 21 logoraš odveden u nepoznato. Do sada je pronađeno samo šest tijela, a za 15 se još traga. “Najteži gubitak koji smo doživjeli u ratu su ljudski životi i njihov gubitak. Imali smo ih 311, što je zaista mnogo za tako malu opštinu. Danas u Bugojnu živi samo oko dvije tisuće Hrvata, ostali dolaze tokom godine, ali je malo onih koji ovdje stalno žive. Kada je povratak počeo oko 2000. godine, imali smo oko šest hiljada povratnika. Razlozi ponovnog odlaska su, po mom mišljenju, činjenica da bugojanski Hrvati nemaju mnogo prava, ne mogu se zaposliti u općinskim vlastima, u javnim preduzećima, niti jedna ulica u Bugojnu nije nazvana po uglednom Hrvatu i ima mnogo onih koji su gradili. ovaj grad“, kaže Miroslav Zelić, predsjednik Općinskog vijeća Bugojno, koji je i sam prošao torturu u bugojanskim logorima u kojima je proveo osam mjeseci. Uprkos svemu, kaže da nije izgubio nadu da će glavni krivci zločina uskoro biti privedeni pravdi, prenosi Večernji.ba.
“Vjerujem u pravosuđe kao i da će slučaj Bugojan uskoro biti stavljen na kraj”, ističe Zelić. Među onima koji pomalo gube nadu u to je i Dijana Strujić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna i supruga jednog od nasilno odvedenih hrvatskih logoraša Mihovila Strujića. “Predugo smo čekali pravdu, posebno nakon što smo prije tri godine u Rostovu pronašli tijela četvorice naših nestalih i više nema sumnje da su ubijeni nakon što su odvedeni. Nije mi jasno zašto pravosuđe tri godine nije reagovalo i pokrenulo procese jer ima ključni dokaz, tijela ubijenih. 15 logoraša koji su nasilno odvedeni i isto toliko civila koji se i dalje vode kao da su nestali su rak naših rana”, kaže Strujić i navodi tužnu činjenicu. “Živi su još samo jedna majka i jedan otac nasilno odvedenih logoraša koji su nestali. Ako se nešto uskoro ne pokrene, gubimo nadu da će čekati da pokopaju svoje sinove”, zaključuje predsjednik Udruženja porodica poginulih i nestalih Bugojno.
Uz obitelji poginulih i nestalih te čelnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata, brojna delegacija hrvatskih dužnosnika na svim razinama vlasti, predvođena predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović i predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara odali su počast sjećanju na žrtvu bugojanskih Hrvata 30. godišnjicu progona i zločina nad bugojanskim Hrvatima.
“Danas jednostavno moramo reći da se zločini počinjeni u Bosni i Hercegovini, a posebno na ovom mjestu zločini nad hrvatskim narodom, moraju do kraja iznijeti na vidjelo. Koliko god pravna država ne funkcionira, to će se morati dogoditi i zločini u Bugojnu više neće šutjeti. Trajni zadatak svih nas koji se bavimo politikom je da za njega odgovara onaj ko je započeo zločin”, poruka je koju je predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Čović uputio na obilježavanju 30. godišnjice zločina i progona bugojanskih Hrvata.
Pored hrvatskih dužnosnika iz Bosne i Hercegovine, počast poginulim i umrlim Hrvatima odala je i delegacija Republike Hrvatske predvođena Ivanom Sabolićem, veleposlanikom Republike Hrvatske u BiH i brigadirom Damirom Kirajem, vojnim izaslanikom. Bugojno, a u delegaciji je bio i predstavnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivan Zeba. Po prvi put hrvatskim žrtvama Bugojna odali su počast i predstavnici Međunarodnog instituta za nestale osobe. Nakon polaganja vijenca i molitve ispred spomen obilježja na gradskom katoličkom groblju Sultanovići, klanjana je molitva za duše ubijenih u župnoj crkvi Sv. Ante. Misu je predvodio fra Jure Šekerija. Ovom prilikom bugojanski župnik fra Ivan Pilić govorio je o potrebi oprosta, ali je izrazio nadu da će odgovorni čuti vapaj za istinom i pravdom bugojanskih Hrvata.
